Ukidanje antidampinške carine na uvoz kineskih solarnih panela koju je donijela Europska komisija možemo smatrati energetskim događajem godine. Odluka je stupila na snagu 4. rujna 2018. pa se sukladno tome od 4. rujna primjenjuje i u Republici Hrvatskoj.
Iako se na prvi pogled čini kako je riječ tek o jednoj administrativnoj mjeri, posljedice njenog donošenja biti će dalekosežne.
Kontinuirani pad troškova izgradnje solarnih elektrana opće je poznat, međutim, ova odluka o ukidanju antidampinških carina donosi potpuno novi tempo energetskoj tranzciji.
Osnovna posljedica ukidanja antidampinških carina na fotonaponske module koja se očekivala je pad cijena FN modula i na hrvatskom tržištu. Očekivao se postupan pad cijena za oko 30 % u roku od 60 dana. Međutim, tržište je reagiralo puno snažnije. U rkou od 100 dana od stupanja uredbe na snagu cijene FN modula pale su za gotovo 40%.
Procjene analitičara ukazivale su na 2021. godinu kao moguću prekretnu godinu u kojoj će električna energija proizvedena iz fotonaponskih sustava u Hrvatskoj postati jeftinija od električne energije koju isporučuje krajnjim korisnicima HEP po današnjim cijenama. U većini ostalih zemalja članica EU to se očekivalo u 2020. godini ili čak i ranije.
U novonastalim uvjetima, prekretnica kojom električna energija iz fotonaponskih sustava postaje jeftinija od električne energije iz distribucijske mreže HEP-a nastupa u 2019. godini.
Pitanje koje se nameće kao posljedica ove nagle promjene brzine energetske tranzicije je kako će na nju reagirati naša energetska administracija. Za sada promjene nema. Prema dosadašnjem iskustvu možemo pretpostaviti da promptne reakcije neće ni biti.
S druge strane, Hrvatska kao članica Europske unije naći će se, odnosno već se nalazi, kao i druge tranzicijske zemlje nove Europe, pod sve većim pritiskom iz Europske komisije.
U usporedbi s drugim zemljama članicama EU, posebice u odnosu na Njemačku, u Hrvatskoj su instalirani kapaciteti u fotonaponskim sustavima izrazito mali.
Prema podacima iz 2014. Instairani kapaciteti FN sustava u Njemačkoj iznose oko 400 W po stanovniku, dok su u Hrvatskoj iznosili oko 2 W po stanovniku. Dakle, svođenjem instaliranih kapacitete po stanovniku vidljivo je da se radi o odnosu 200:1 u korist Njemačke, zemlje s bitno manjom insolacijom.
Zašto je to tako? Osnovni razlozi su u činjenici da Njemačka doista smatra da je korištenje obnovljivih izvora energije, uključivo energiju sunca, strateški interes i prilika ze tehnološki i gospodarski razvoj. Kod nas to nije slučaj. Iz toga proizlazi i sve ostalo: sustavi sufinanciranja primjene obnovljivih izvora energije, administrativna rješenja koja omogućuju široku primjenu fotonaponskih sustava i stvarna predanost energetske administracije i društva u cjelosti korištenju energije sunca.
Razvoj i primjena fotonaponskih sustava u Njemačkoj, Češkoj i Austriji, zemljama s izrazito niskom nezaposlenošću, treba biti putokaz i nama. Viša razina insolacije, nerazvijeno tržište energije i izrazito velik prostor za primjenu novih tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije velika je prilika za tehnološki razvoj i gospodarski rast.
Moramo brzo, što prije donijeti nove propise o korištenju obnovljivih izvora energije koji će omogućiti široku primjenu fotonaponskih sustava i drugih obnovljivih izvora energije. Pri tome se moramo oduprijeti pritiscima koji će dolaziti od onih koji ne žele promjene, onih koji smatraju da ostojeći monopoli trebaju ostati i dalje.
Hrvatska, Rumunjska i još neke članice EU koje ne koriste obnovljive izvore energije u dovoljnoj mjeri zbog otpora promjenama koje donosi energetska tranzicija nalaze se pod pritiskom Europske komisije da promjenama u propisima, novim zakonodavstvom omoguće široko korištenje fotonaponskih sustava.
Daniel Srb, dipl.ing.
Ovlašteni energeski certifikator
DS CONSULTING d.o.o. 