Energetska obnova zgrada: Ušteda i efikasnost

Sjenjak 5 primjer je uspješno energetski obnovljenih višestambenih zgrada što podrazumijeva primjenu mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade i njezinog dijela i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenja energijom i očuvanja topline.

Energetska obnova zgrade obuhvaćala je: 

  • toplinsku izolaciju stropova prema ravnom krovu i negrijanom prostoru
  • toplinsku izolaciju vanjskih zidova
  • zamjenu vanjske stolarije novom

Energetskom obnovom zgrada je: 

  • prešla iz energetskog razreda E u energetski razred B
  • postignuta je ušteda u potrošnji energije od čak 85,75 %
  • za suvlasnike to konkretno znači mjesečnu uštedu na troškovima energije

Energetska obnova sufinancirana je sredstvima: 

  • Europske unije iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NextGenerationEU), u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Zaključno treba navesti prednosti provedbe ovakvog projekta, a to je činjenica da je više od 50% vrijednosti projekta sufinancirano europskim sredstvima, te da se izvođenjem energetske obnove suvlasnicima povećala energetska ušteda te smanjili računi za grijanje, povećala kvaliteta i udobnost stanovanja, te je višestruko uvećana vrijednost stanova i čitave zgrade.

Zastava Europske unije s tekstom 'Financira Europska unija NextGenerationEU'.

Nove državne potpore za dizala i uređenje pročelja 2026.

Od 15. travnja 2026. otvoreni su javni natječaji za državne potpore u sklopu Nacionalnog plana stambene politike. Ministar Branko Bačić predstavio je programe koji uključuju ugradnju dizala i uređenje pročelja zgrada, s ciljem poboljšanja kvalitete stanovanja.

Država sufinancira do 1/3 troškova za oba programa, uz sudjelovanje lokalnih jedinica. Program ugradnje dizala namijenjen je postojećim zgradama s najmanje tri kata (ili manje uz posebne uvjete), uz prednost za zgrade s osobama s invaliditetom, starijima i obiteljima s djecom.

Program uređenja pročelja odnosi se na zgrade kulturne vrijednosti, uz obvezno sufinanciranje lokalne samouprave, a prednost imaju starije i oštećenije zgrade te projekti s boljom energetskom učinkovitošću.

Prijave se podnose online, a natječaj traje od 15. travnja do 31. kolovoza 2026. godine.

  • Primjena
  • Poziv
  • Pročelja
  • Dizala

Sjenjak 5 – uspješan primjer energetske obnove uz sufinanciranje EU

Energetska obnova predstavlja jedan od najvećih potencijala za uštedu energije u postojećim višestambenim zgradama. Osim financijskih ušteda, suvlasnicima donosi i temeljitu estetsku i funkcionalnu modernizaciju, veću udobnost stanovanja tijekom cijele godine te povećanje tržišne vrijednosti nekretnine. Uložena sredstva postupno se vraćaju kroz smanjene troškove energije, a dodatna prednost je i veća sigurnost u uvjetima budućih poskupljenja energenata.

Poznato je da zgrade čine više od 42 % ukupne potrošnje energije. U Hrvatskoj postoji oko 50 milijuna m² višestambenih zgrada, odnosno približno 2,5 milijuna stanova, pri čemu je većina izgrađena prije 1987. godine, kada su standardi toplinske zaštite bili znatno niži. Upravo zato energetska obnova ima velik potencijal – potrošnja energije može se smanjiti i do 80 %.

Na zgradi Sjenjak 5 provedene su ključne mjere energetske učinkovitosti, uključujući toplinsku izolaciju stropova prema krovu i negrijanim prostorima, izolaciju vanjskih zidova te zamjenu stare vanjske stolarije novom. Rezultat tih zahvata je značajno poboljšanje energetskih svojstava zgrade – prijelaz iz energetskog razreda E u razred B te ostvarena ušteda potrebne toplinske energije za grijanje Qhnd od čak 85,75%. To za suvlasnike znači konkretno smanjenje mjesečnih troškova za energiju.

Ukupna ugovorena vrijednost projekta iznosila je 613.535,23 eura, od čega je Europska unija odobrila sufinanciranje u visini 372.675,19 eura kroz Mehanizam za oporavak i otpornost (NextGenerationEU) u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Preostali iznos osiguran je putem kredita komercijalne banke. Iako je zbog otplate kredita došlo do povećanja pričuve, ukupni mjesečni troškovi stanovanja bit će smanjeni zahvaljujući nižoj potrošnji energije.

Osim financijskih koristi, energetska obnova donosi i niz drugih važnih prednosti. Smanjuje se primarna energija Eprim za 78,70% te emisija CO₂ za 79,63 % na godišnjoj razini, čime se izravno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena. Poboljšani su i uvjeti stanovanja – bolja toplinska i zvučna izolacija, stabilnija unutarnja temperatura te zdravije životno okruženje. Uz to, smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima i povećava otpornost zgrade na ekstremne vremenske uvjete.

Energetska obnova zgrade Sjenjak 5 jasno pokazuje kako ulaganja u energetsku učinkovitost doprinose ne samo smanjenju troškova, već i dugoročnoj održivosti te kvaliteti života građana.

Moderna stambena zgrada s više katova i balkonima, smještena pod plavim nebom.

Kako sufinancirati ugradnju dizala u vašoj zgradi

Program ugradnje dizala u višestambene zgrade

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u srijedu je u Osijeku održao radni sastanak sa županicom Natašom Tramišak i gradonačelnikom Ivanom Radićem i najavio program koji od danas kreće u javno savjetovanje te pozvao je građane Osijeka koji žive u stambenim zgradama s tri ili više katova a nemaju dizala da se uključe u taj program preko svojih upravitelja i jedinica lokalne samouprave.

-Grad Osijek je izrazio interes da s ministarstvom uđe u taj projekt, najavio je Bačić.

1. Program ugradnje dizala u višestambene zgrade je izrađen na temelju Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24), a cilj mu je poboljšati kvalitetu života stanara višekatnih zgrada kroz poticanje ugradnje dizala i drugih uređaja za olakšan pristup slabije pokretnim osobama (osobe s invaliditetom, starije osobe, trudnice, roditelji s djecom). Program se primjenjuje na višestambene i stambeno-poslovne zgrade, ali ne na poslovne zgrade i garaže.

2. Financiranje i sufinanciranje

– Iz državnog proračuna financira se jedna trećina ukupnih troškova.

– Jedinice lokalne samouprave mogu dodatno sufinancirati projekt. Prednost se daje onima koje ulažu veći iznos.

– Ostatak troškova osiguravaju suvlasnici zgrada.

– Javna sredstva su bespovratna, a financiraju i projektiranje, izvođenje radova, nadzor i prateće troškove.

3. Uvjeti za sufinanciranje

Pravo imaju zgrade koje:

– imaju najmanje 3 kata (ili visoko prizemlje i 2 kata),

– imaju više od 50% suvlasničkih dijelova u vlasništvu fizičkih osoba,

– imaju izrađen glavni projekt i odluku suvlasnika donesenom većinom,

– osiguraju dio sredstava iz pričuve ili drugih izvora,

– imaju formiranu zajednicu suvlasnika.

4. Postupak prijave

– Ministarstvo objavljuje javni poziv, a prijava se podnosi u roku od 120 dana.

– Prijavu podnosi zajednica suvlasnika, putem upravitelja ili opunomoćenika.

– Potrebna je opsežna dokumentacija (projekt, troškovnici, odluka suvlasnika, konzervatorska suglasnost ako je riječ o kulturnom dobru, dokazi o stanarima s invaliditetom, starijima ili trudnicama).

5. Sustav bodovanja i prioriteti

Prijave se rangiraju na temelju:

– postojanja stanara s invaliditetom (do 100 bodova),

– doprinosa lokalne samouprave (do 100 bodova),

– broja katova (do 100 bodova),

– cijene ugradnje po stanici (do 100 bodova),

– posebnog statusa (kulturno dobro, trudnice, djeca <7 g. i osobe >65 g.) – dodatnih 30 bodova.

Sredstva se dodjeljuju po listi prvenstva do raspoloživog iznosa u proračunu.

6. Ugovor i nadzor

– Ugovor o sufinanciranju sklapa se između Ministarstva i zajednice suvlasnika.

– Ministarstvo nadzire trošenje sredstava do 5 godina nakon provedbe.

– U slučaju nenamjenskog korištenja, prekoračenja rokova ili lažne dokumentacije, ugovor se raskida i sredstva se vraćaju s kamatama.

7. Rokovi i dinamika

– Javne pozive jedinicama lokalne samouprave Ministarstvo objavljuje do 15. prosinca svake godine.

– Javne pozive zajednicama suvlasnika u pravilu u siječnju parnih godina.

– Isplata sredstava kreće 30 dana nakon potpisivanja ugovora.

– Radovi se moraju završiti unutar 24 mjeseca, uz mogućnost produljenja roka za dodatnih 18 mjeseci.

8. Društvena važnost

Program je posebno važan jer velik broj višekatnih zgrada u Hrvatskoj, građenih bez dizala, otežava svakodnevni život starijim osobama, osobama s invaliditetom i roditeljima s djecom. Ugradnja dizala značajno povećava dostupnost, sigurnost i kvalitetu života stanara, ali predstavlja veliko financijsko opterećenje, pa je sufinanciranje nužno.

Ulica Kneza Trpimira 1a: Izvrsni rezultati energetske obnove

Uspješno je završena energetska obnova višestambene zgrade u Ulici Kneza Trpimira 1a u Osijeku. U sklopu obnove izvedeni su radovi koji su obuhvaćali toplinsku izolaciju fasade, toplinsko izoliranje stropova prema ravnom krovu i negrijanim prostorijama te zamjenu postojeće vanjske stolarije novom.
Provedba mjera rezultira time da zgrada koja je prije obnove bila svrstana u energetski razred D, nakon provedenih zahvata sada se nalazi u energetskom razredu B, što predstavlja znatno smanjenje potrebne energije za grijanje te značajno poboljšanje uvjeta stanovanja.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 291.776,22 eura, pri čemu je Europska unija iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NextGenerationEU), u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., sufinancirala iznos od 180.307,87 eura.

Energetska obnova ima višestruke koristi, osim onih financijskih postoji niz drugih važnih segmenata. Provedbom projektiranih mjera na višestambenoj zgradi Kneza Trpimira 1a postići će se smanjenje potrebne toplinske energije za grijanje QHND za 67% i smanjenje emisije CO2 za 60% na godišnjoj razini, čime se izravno utječe na ublažavanje klimatskih promjena. Osim toga, obnovljene zgrade pružaju veću udobnost stanovanja – bolju toplinsku i zvučnu izolaciju, stabilniju unutarnju temperaturu te zdravije uvjete života. Također, smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima i povećava otpornost zgrada na ekstremne vremenske uvjete. Energetska obnova je ključan alat za održivi razvoj urbanih sredina i poboljšanje kvalitete života građana.

Zastava Europske unije s natpisom 'Financira Europska unija NextGenerationEU'.