Na što se grijati ove zime?

Početkom svake sezone grijanja mnogi se sugrađani pitaju treba li promijeniti energent za grijanje i prijeći na neki drugi.

Svaki prelazak na drugi energent u pravilu znači i relativno veliko ulaganje u novu opremu za grijanje koja koristi drugi energent. Upravo zbog toga treba dobro procijeniti buduće troškove za grijanje obiteljske kuće kroz duži vremenski period.

Kako bi se pomoglo u odlučivanju aktualne cijene energenata prikazane su tablično i to tako da se uzelo u obzir i realnu iskoristivost energenta. Radi se o tome da različite tehnologije znače i različitu iskoristivost ogrjevne vrijednosti goriva. Niska cijena drveta kao ogrjeva u konačnici ne znači i nisku cijenu grijanja, jer su gubici kroz opremu za grijanje veliki.

Zbog toga su cijene iskoristive energije za grijanje prikazane tablično:

Screenshot_2
Napomena: Stupanj korisnog djelovanja kod kondenzacijske tehnologije obuhvaća iskorištenje topline kondenzacije

Što je najpovoljnije?

Podaci pokazuju da je grijanje na plin s kondenzacijskim kotlovima najpovoljnija varijanta, ali isto tako da nema značajne razlike u troškovima grijanja kod peleta, ogrjevnog drva i plina kod klasičnih modernijih kotlova. Ostale varijante su bitno skuplje.

Godišnji troškovi za grijanje prosječne obiteljske kuće se dobiju tako da se cijena iskoristive energije pomnoži sa 20000 kWh, koliko iznosi potrebne energija za grijanje slabije izolirane obiteljske kuće od 100 m2 u Slavoniji. Trošak jedne sezone grijanja takve kuće iznosio bi 6300 kn u varijanti grijanja na plin, odnosno 9600 kn u slučaju grijanja na UNP.

gtzg

Što preporučiti?

Preporuka je prirodni plin s kondenzacijskom tehnologijom. Ne samo zato što je u ovom trenutku grijanje na prirodni plin uz korištenje kondenzacijske tehnologije najpovoljnije, nego i zbog toga što je najugodnije za korisnika. Kod grijanja na plin nema svakodnevnog angažmana vlasnika kuće na radovima oko sustava za grijanje.

Iako mnogi sugrađani u posljednje vrijeme koriste ogrjevno drvo vjerujući da se time smanjuju troškovi grijanja, preporuka je neka dobro provjere koliko ih košta drvo i pod kakvim uvjetima ga nabavljaju. Ukoliko su u mogućnosti drvo nabaviti po nižim cijenama ili ako svoje, tada je i računica druga.

Instalirali smo prvi FN sustav za direktno grijanje potrošne tople vode u Hrvatskoj!

Danas 16. svibnja 2018. godine ugradili smo prvi u Hrvatskoj fotonaponski sustav za pripremu potrošne tople vode koji električnu energiju proizvedenu putem fotonaponskih modula koristi za zagrijavanje vode u običnim električnim bojlerima.

Riječ je o sustavu koji ima nedvojbene prednosti u odnosu na klasične solarne sustave za pripremu potrošne tople vode:
1. Sustav je jednostavniji i jeftiniji
2. Osigurava 85% godišnjih potreba za potrošnom toplom vodom, viši je stupanj pokrivanja
3. Pogodan je za primjenu i u višestambenim zgradama
4. Zauzima bitno manje prostora od solarnog kolektorskog sustava

Iako je sustav u pokusnom radu, nakon 48 sati korištenja, rad sustava nadmašio je sva naša očekivanja.

Što su prioriteti kod energetske obnove obiteljskih kuća?

Energetska obnova je proces koji je postao iznimno zanimljiv u zemljama Europske unije nakon početka velike gospodarske krize iz 2007. godine i porasta cijena energije koji ju je pratio. Potakle su ga vlade u zemljama članicama i sama Europska komisija, jer su u njemu vidjele priliku za ponovno otvaranje značajnih poslova građevinskom sektoru koje će se financirati iz ostvarene uštede na energiji.
Osim toga, cijela Europska unija zbog velike ovisnosti o uvozu energije kontinuirano potiče razvoj tehnologija i primjene energtske učinkovitosti i primjene obnovljivih izvora energije.
Kod nas je, posebice zbog visokog iznosa sufinanciranja pobuđen veliki interes za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Iako u ovom trenutku nema raspisanog natječaja za sufinanciranje energetske obnove, brojni se sugrađani pripremaju za novi natječaj.

Međutim, energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja. Upravo je to razlog zašto je potrebno posavjetovati sve vlasnike kuća kako odrediti prioritete i postići maksimalne učinke u odnosu uloženih sredstava i ušteđene energije.
Periodi povrata ulaganja u pojedine segmete energetske obnove iznose približno:
– Toplinsko izoliranje stropa: 3 godine
– Zamjena opreme za grijanje: 10 godina
– Toplinsko izoliranje vanjskih zidova: 12 godina
– Zamjena vanjske stolarije: 30 godina
Navedeni periodi su okvirni i mogu značajno odstupati ovisno o stanju same obiteljske kuće i pri tome su međusobno ovisni. Tako na primjer je zamjena opreme za grijanje učinkovitijom značajno isplativija ukoliko se provodi na toplinski neizoliranoj kući. Periodi povrata ulaganja su tada značajno kraći. S druge strane, nema smisla prvo obnoviti pročelje kuće, a potom nakon nekog vremena mijenjati vanjsku stolariju. Upravo su to razlozi zbog kojih se treba držati određenih jednostavnih pravila u energetskoj obnovi.

Preporuka

Energetsku obnovu obiteljske kuće je najbolje provesti u cjelosti, ukoliko je potrebno i kreditnim zaduženjem, jer su efekti postignutih ušteda veći od vrijednosti kamata. U ovu svrhu moguće jedobiti i posebne kredite s povoljnijim kamatnim stopama koje su osigurale gotovo sve poslovne banke. Ukoliko ne postoje mogućnsoti za cjelovitu energetsku obnou kuće, tada je najbolje postupiti po prioritetu preme kriteriju najbržeg povrata ulaganja. Izuzetak treba biti toplinsko izoliranje pročelja koje treba izvesti prije zamjene opreme za grijanje, jer su efekti uštede energije veći kod toplinskog izoliranja pročelja u odnosu na zamjenu opreme za grijanje.

Koliko se uštedi ispravnim odabirom tehnologije za pripremu potrošne tople vode?

Priprema potrošne tople vode nezaobilazan je trošak svake obitelji. Iako djeluje kao trošak na koji se ne može utjecati, optimalnim izborom tehnologije pripreme potrošne tople vodemogu se značajno smanjiti troškovi.

Najčešći način pripreme potrošne tople vode u nas je korištenje električnih bojlera, u pravilu 80 litarskih s električnim grijačem snage 2 kW. Njegova nabavna cijena je niska (manje od 1000 kn), a troškovi ugradnje su minimalni, često ih ugrađuju vlasnici stanova sami. Međutim, to je ujedno i najskuplje rješenje.


Slika 1: Prikaz tipičnog električnog i plinskog kombi bojlera

U 20 godišnjem periodu 4 člana obitelj utroši za pripremu potrošne vode približno 58400 kWh energije što u slučaju korištenja električnih bojlera znači trošak od gotovo 60.000 kn zajedno sa vrijednosti 2 električna bojlera koliko ih potrošimo u 20 godina.
Stoga se i postavlja pitanje kako se ovi troškovi mogu smanjiti.

Iz dijagrama se vidi koliko pojedine tehnologije pripreme potrošne tople vode utječu na ukupne troškove u 20 godišnjem periodu, koji ujedno možemo smatrati i rokom trajanja opreme.
Definitivno se iz ovog prikaza troškova može zaključiti da je plinski zidni kondenzacijski kotao sa spremnikom za potrošnu toplu vodu povoljno rješenje. Kod ove tehnologije ulaganje u opremu nije osobito financijski zahtjevno, tehnologija je dobro poznata i primjena raširena. Treba naglasiti i da je kod ove tehnologije i trošak za energiju relativno nizak. Oprema u pravilu služi za i grijanje stana odnosno kuće što samo pokazuje da se radi o relativno manjim ulaganjima.

Slika 2.: Solarni FN sustav za pripremu potrošne tople vode i solarni kolektorski sustav

Provedena analiza pokazuje kako se uz sadašnju cijenu plina kod 4 člane obitelji ne isplate niti solarni kolektori, niti dizalice topline ukoliko kuća/stan imaju plinski priključak. Kod 5 članih i većih obitelji, odnosi se mijenjaju te se u tom slučaju isplate i dizalize topline i solarni kolektorski sustavi.
Najmanje troškove omogućuje korištenje fotonaponskog sustava za pripremu potrošne tople vode u postojećem električnom bojleru uz posebnu opremu putem koje se bojler spaja s fotonaponskim modulima. Ovo je novo rješenje koje se pokazuje najpovoljnijim, osobito kod stanova i obiteljskih kuća koje ne koriste plinsku tehnologiju za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Zbog jadnostavnosti montaže, relativno niskih ulaganja i pokrivanja godišnjih potreba za potrošnom toplom vodom od 85 % pred ovim sustavima je očito široka primjena.

Pokrenimo masovnu energetsku obnovu višestambenih zgrada

Pokrenimo masovnu energetsku obnovu višestambenih zgrada

Zašto? Svima se isplati!

 

Natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada koju je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske , a koji je zatvoren još  31. siječnja 2017. godine pokazao je kako postoji veliki interes stanara u višestambenim zgradama za projekte energetske obnove.

Sigurno je sufinanciranje od 60% bitno utjecalo na interes javnosti, međutim energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja.

Slika 1. Obnova pročelja stambene zgrade

Na prethodnom natječaju za sufinanciranje jedan od ključnih uvjeta je bila arhitektonska cjelina zgrade koja se prijavljuje na natječaj. To je značilo da su one zgrade, odnosno dijelovi zgrada kod kojih je dio zgrade obnovljen aktivnostima suvlasnika u jednom dijelu  (ulazu) zgrade u startu otpale za dobivanje sufinanciranja.

Upravo takve zgrade mogu sagledati prednosti i nedostake postojećih modela sufinanciranja energtske obnove. Međutim, upravo oni ne trebaju očajavati. Energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja i treba joj što prije prionuti.

Napraviti ćemo analizu na jednoj višestambenoj zgradi izgrađenoj 1970. godine. slijedećih značajki:

  • Stambena zgrada izgrađena 1970.
  • Prizemlje + 4 kata
  • 2 ulaza
  • 40 stanova
  • Grijanje etažno (riješeno pojedinačno u stanovima, plin)

 

Troškovi za grijanje u sezoni

Troškovi za grijanje po prosječnom stanu

Godišnja ušteda po prosječnom stanu

Troškovi energetske obnove zgrade

Iz prikazane tablice se vidi da bi vlasnik prosječnog stana imao uštedu od 74,95% na energiji za grijanje, odnosno u konkretnom slučaju uštedu od 2727,31 kn u svakoj sezoni grijanja. Za analiziranu zgradu jednostavan period povrata ulaganja JPP iznosio bi 9,11 godina.

Vlasnik stana kroz energetsku obnovu dobije uz nove prozore i pročelje i veću vrijednost stana za barem 20%, dobije manje troškove za grijanje. Ukoliko nema dovoljno novca za financiranje svog udjela u radovima može dobiti kredit. Mjesečna rata za kredit je manje od uštede na troškovima grijanja. Dakle više se uštedi na troškovima grijanja nego što se plati rata kredita za troškove obnove.