Na što se grijati ove zime?

Početkom svake sezone grijanja mnogi se sugrađani pitaju treba li promijeniti energent za grijanje i prijeći na neki drugi.

Svaki prelazak na drugi energent u pravilu znači i relativno veliko ulaganje u novu opremu za grijanje koja koristi drugi energent. Upravo zbog toga treba dobro procijeniti buduće troškove za grijanje obiteljske kuće kroz duži vremenski period.

Kako bi se pomoglo u odlučivanju aktualne cijene energenata prikazane su tablično i to tako da se uzelo u obzir i realnu iskoristivost energenta. Radi se o tome da različite tehnologije znače i različitu iskoristivost ogrjevne vrijednosti goriva. Niska cijena drveta kao ogrjeva u konačnici ne znači i nisku cijenu grijanja, jer su gubici kroz opremu za grijanje veliki.

Zbog toga su cijene iskoristive energije za grijanje prikazane tablično:

Screenshot_2
Napomena: Stupanj korisnog djelovanja kod kondenzacijske tehnologije obuhvaća iskorištenje topline kondenzacije

Što je najpovoljnije?

Podaci pokazuju da je grijanje na plin s kondenzacijskim kotlovima najpovoljnija varijanta, ali isto tako da nema značajne razlike u troškovima grijanja kod peleta, ogrjevnog drva i plina kod klasičnih modernijih kotlova. Ostale varijante su bitno skuplje.

Godišnji troškovi za grijanje prosječne obiteljske kuće se dobiju tako da se cijena iskoristive energije pomnoži sa 20000 kWh, koliko iznosi potrebne energija za grijanje slabije izolirane obiteljske kuće od 100 m2 u Slavoniji. Trošak jedne sezone grijanja takve kuće iznosio bi 6300 kn u varijanti grijanja na plin, odnosno 9600 kn u slučaju grijanja na UNP.

gtzg

Što preporučiti?

Preporuka je prirodni plin s kondenzacijskom tehnologijom. Ne samo zato što je u ovom trenutku grijanje na prirodni plin uz korištenje kondenzacijske tehnologije najpovoljnije, nego i zbog toga što je najugodnije za korisnika. Kod grijanja na plin nema svakodnevnog angažmana vlasnika kuće na radovima oko sustava za grijanje.

Iako mnogi sugrađani u posljednje vrijeme koriste ogrjevno drvo vjerujući da se time smanjuju troškovi grijanja, preporuka je neka dobro provjere koliko ih košta drvo i pod kakvim uvjetima ga nabavljaju. Ukoliko su u mogućnosti drvo nabaviti po nižim cijenama ili ako svoje, tada je i računica druga.

Energetski događaj godine 2018.

Ukidanje antidampinške carine na uvoz kineskih solarnih panela koju je donijela Europska komisija možemo smatrati energetskim događajem godine. Odluka je stupila na snagu 4. rujna 2018. pa se sukladno tome od 4. rujna primjenjuje i u Republici Hrvatskoj.

Iako se na prvi pogled čini kako je riječ tek o jednoj administrativnoj mjeri, posljedice njenog donošenja biti će dalekosežne.

blog

Kontinuirani pad troškova izgradnje solarnih elektrana opće je poznat, međutim, ova odluka o ukidanju antidampinških carina donosi potpuno novi tempo energetskoj tranzciji.

 

blog2

Osnovna posljedica ukidanja antidampinških carina na fotonaponske module koja se očekivala je pad cijena FN modula i na hrvatskom tržištu. Očekivao se postupan pad cijena za oko 30 % u roku od 60 dana. Međutim, tržište je reagiralo puno snažnije. U rkou od 100 dana od stupanja uredbe na snagu cijene FN modula pale su za gotovo 40%.

Procjene analitičara ukazivale su na 2021. godinu kao moguću prekretnu godinu u kojoj će električna energija proizvedena iz fotonaponskih sustava u Hrvatskoj postati jeftinija od električne energije koju isporučuje krajnjim korisnicima HEP po današnjim cijenama. U većini ostalih zemalja članica EU to se očekivalo u 2020. godini ili čak i ranije.

U novonastalim uvjetima, prekretnica kojom električna energija iz fotonaponskih sustava postaje jeftinija od električne energije iz distribucijske mreže HEP-a nastupa u 2019. godini.

Pitanje koje se nameće kao posljedica ove nagle promjene brzine energetske tranzicije je kako će na nju reagirati naša energetska administracija. Za sada promjene nema. Prema dosadašnjem iskustvu možemo pretpostaviti da promptne reakcije neće ni biti.

S druge strane, Hrvatska kao članica Europske unije naći će se, odnosno već se nalazi, kao i druge tranzicijske zemlje nove Europe, pod sve većim pritiskom iz Europske komisije.

U usporedbi s drugim zemljama članicama EU, posebice u odnosu na Njemačku, u Hrvatskoj su instalirani kapaciteti u fotonaponskim sustavima izrazito mali.

Prema podacima iz 2014. Instairani kapaciteti FN sustava u Njemačkoj iznose oko 400 W po stanovniku, dok su u Hrvatskoj iznosili oko 2 W po stanovniku. Dakle, svođenjem instaliranih kapacitete po stanovniku vidljivo je da se radi o odnosu 200:1 u korist Njemačke, zemlje s bitno manjom insolacijom.

Zašto je to tako? Osnovni razlozi su u činjenici da Njemačka doista smatra da je korištenje obnovljivih izvora energije, uključivo energiju sunca, strateški interes i prilika ze tehnološki i gospodarski razvoj. Kod nas to nije slučaj. Iz toga proizlazi i sve ostalo: sustavi sufinanciranja primjene obnovljivih izvora energije, administrativna rješenja koja omogućuju široku primjenu fotonaponskih sustava i stvarna predanost energetske administracije i društva u cjelosti korištenju energije sunca.

Razvoj i primjena fotonaponskih sustava u Njemačkoj, Češkoj i Austriji, zemljama s izrazito niskom nezaposlenošću, treba biti putokaz i nama. Viša razina insolacije, nerazvijeno tržište energije i izrazito velik prostor za primjenu novih tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije velika je prilika za tehnološki razvoj i gospodarski rast.

Moramo brzo, što prije donijeti nove propise o korištenju obnovljivih izvora energije koji će omogućiti široku primjenu fotonaponskih sustava i drugih obnovljivih izvora energije. Pri tome se moramo oduprijeti pritiscima koji će dolaziti od onih koji ne žele promjene, onih koji smatraju da ostojeći monopoli trebaju ostati i dalje.

Hrvatska, Rumunjska i još neke članice EU koje ne koriste obnovljive izvore energije u dovoljnoj mjeri zbog otpora promjenama koje donosi energetska tranzicija nalaze se pod pritiskom Europske komisije da promjenama u propisima, novim zakonodavstvom omoguće široko korištenje fotonaponskih sustava.

 

Daniel Srb, dipl.ing.

Ovlašteni energeski certifikator

Instalirali smo prvi FN sustav za direktno grijanje potrošne tople vode u Hrvatskoj!

Danas 16. svibnja 2018. godine ugradili smo prvi u Hrvatskoj fotonaponski sustav za pripremu potrošne tople vode koji električnu energiju proizvedenu putem fotonaponskih modula koristi za zagrijavanje vode u običnim električnim bojlerima.

Riječ je o sustavu koji ima nedvojbene prednosti u odnosu na klasične solarne sustave za pripremu potrošne tople vode:
1. Sustav je jednostavniji i jeftiniji
2. Osigurava 85% godišnjih potreba za potrošnom toplom vodom, viši je stupanj pokrivanja
3. Pogodan je za primjenu i u višestambenim zgradama
4. Zauzima bitno manje prostora od solarnog kolektorskog sustava

Iako je sustav u pokusnom radu, nakon 48 sati korištenja, rad sustava nadmašio je sva naša očekivanja.

Što su prioriteti kod energetske obnove obiteljskih kuća?

Energetska obnova je proces koji je postao iznimno zanimljiv u zemljama Europske unije nakon početka velike gospodarske krize iz 2007. godine i porasta cijena energije koji ju je pratio. Potakle su ga vlade u zemljama članicama i sama Europska komisija, jer su u njemu vidjele priliku za ponovno otvaranje značajnih poslova građevinskom sektoru koje će se financirati iz ostvarene uštede na energiji.
Osim toga, cijela Europska unija zbog velike ovisnosti o uvozu energije kontinuirano potiče razvoj tehnologija i primjene energtske učinkovitosti i primjene obnovljivih izvora energije.
Kod nas je, posebice zbog visokog iznosa sufinanciranja pobuđen veliki interes za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Iako u ovom trenutku nema raspisanog natječaja za sufinanciranje energetske obnove, brojni se sugrađani pripremaju za novi natječaj.

Međutim, energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja. Upravo je to razlog zašto je potrebno posavjetovati sve vlasnike kuća kako odrediti prioritete i postići maksimalne učinke u odnosu uloženih sredstava i ušteđene energije.
Periodi povrata ulaganja u pojedine segmete energetske obnove iznose približno:
– Toplinsko izoliranje stropa: 3 godine
– Zamjena opreme za grijanje: 10 godina
– Toplinsko izoliranje vanjskih zidova: 12 godina
– Zamjena vanjske stolarije: 30 godina
Navedeni periodi su okvirni i mogu značajno odstupati ovisno o stanju same obiteljske kuće i pri tome su međusobno ovisni. Tako na primjer je zamjena opreme za grijanje učinkovitijom značajno isplativija ukoliko se provodi na toplinski neizoliranoj kući. Periodi povrata ulaganja su tada značajno kraći. S druge strane, nema smisla prvo obnoviti pročelje kuće, a potom nakon nekog vremena mijenjati vanjsku stolariju. Upravo su to razlozi zbog kojih se treba držati određenih jednostavnih pravila u energetskoj obnovi.

Preporuka

Energetsku obnovu obiteljske kuće je najbolje provesti u cjelosti, ukoliko je potrebno i kreditnim zaduženjem, jer su efekti postignutih ušteda veći od vrijednosti kamata. U ovu svrhu moguće jedobiti i posebne kredite s povoljnijim kamatnim stopama koje su osigurale gotovo sve poslovne banke. Ukoliko ne postoje mogućnsoti za cjelovitu energetsku obnou kuće, tada je najbolje postupiti po prioritetu preme kriteriju najbržeg povrata ulaganja. Izuzetak treba biti toplinsko izoliranje pročelja koje treba izvesti prije zamjene opreme za grijanje, jer su efekti uštede energije veći kod toplinskog izoliranja pročelja u odnosu na zamjenu opreme za grijanje.