Gosti Potrošačkog koda su Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin i Daniel Srb, energetski stručnjak.
Urednica i voditeljica je Sanja Smiljanić Grubišić
Ako više cijene goriva potraju tijekom jeseni i zime, njihov će se učinak sve snažnije osjećati u kućnim proračunima. Jer ogrjevna sezona upravo je počela.
Najpovoljniji su i dalje ogrjevno drvo i peleti, a najskuplje je grijanje na električnu energiju. Ogrijev u prosjeku poskupio od 10 do 30 posto. Možemo li se ove sezone “isplativo” grijati?
Među povoljnijim opcijama za grijanje ove sezone su gradske toplane, prirodni plin, dizalice topline i ogrjevno drvo. Peleti su u odnosu na prošlu godinu snažno poskupjeli, dok bi loživo ulje i elektrootporno grijanje na struju, ako postoji druga mogućnost, trebalo izbjegavati.
U odnosu na prošlu godinu drvni ogrjev poskupio je 10 posto, električna energija za kućanstva 15, a loživo ulje čak 92 posto. Do kraja godine, prema najavama, očekuje se i daljnje poskupljenje peleta koji su već sada 30-ak posto skuplji nego lani.
Gotovo 42 milijuna ljudi diljem Europe ne može učinkovito grijati svoj dom. Prema podacima Eurostata, energetsko siromaštvo pogađa gotovo 10 posto stanovništva Europske unije. Najveći problem s grijanjem, kada je riječ o Hrvatskoj, imaju kućanstva u kontinentalnom dijelu zemlje.
U Dalmaciji se, zbog vremena koje im ide na ruku, najkasnije počnu grijati. Mnogi se snalaze kako znaju i umiju.
Plin skuplji sedam do osam posto
Cijena plina za kućanstva od 1. listopada viša je u prosjeku za oko četiri eura po megavatsatu. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić kaže da bi to za prosječno kućanstvo moglo značiti oko 40 eura veći godišnji trošak, pod uvjetom da ogrjevna sezona bude slična prošloj.
– U nekakvom prosjeku to je sedam do osam posto veća krajnja cijena, rekao je Pudić.
Za stan od 60 do 70 četvornih metara, uz potrošnju od približno 10 megavatsati godišnje za grijanje i toplu vodu, riječ je o otprilike 40 eura više nego prošle godine. Kućanstva s većom potrošnjom mogla bi godišnje izdvojiti 80 do 100 eura više.
Koliki će na kraju biti račun, međutim, ovisit će o temperaturama tijekom zime, ali i o tome koliko će građani štedjeti.
Što se ove zime najviše isplati?
Energetski stručnjak Danijel Srb upozorava da su posebno poskupjeli energenti koji nisu obuhvaćeni Vladinim mjerama. Država subvencionira cijene plina i električne energije te utječe na cijene centralnih toplinskih sustava, dok su drugi energenti znatno izloženiji tržišnim kretanjima.
Kada je riječ o tome što odabrati ove zime, Srb među povoljnijim mogućnostima izdvaja gradske toplane, prirodni plin, dizalice topline i ogrjevno drvo.
– Vrlo su povoljne gradske toplane. Prirodni plin, bez obzira na ovo poskupljenje, korištenje dizalica topline, ogrjevnog drveta – to bi bile preporuke za ovu sezonu, rekao je.
Ekstra loživo ulje, ekstremno skupo
S druge strane, građanima koji imaju mogućnost izbora Srb savjetuje da ove zime izbjegavaju ekstra lako loživo ulje i elektrootporno grijanje na električnu energiju, odnosno klasične električne grijalice i slične uređaje koji električnu energiju izravno pretvaraju u toplinu.
Posebno je, kaže, poskupjelo loživo ulje, čija je cijena pratila rast cijene nafte.
– Ekstra lako loživo ulje ove godine je ekstremno skupo i svi oni koji se tako griju trebaju razmišljati o prelasku na neke druge energente, upozorio je Srb.
Promijenila se i računica za pelete. Srb podsjeća da su početkom prošle ogrjevne sezone bili izrazito povoljni, zbog čega je potražnja snažno porasla. U siječnju ih je, kaže, počelo nedostajati na tržištu, nakon čega su cijene drastično porasle.
Ove godine peleti su već znatno skuplji, dok Srb očekuje da će ogrjevnog drva biti dovoljno. Problem, međutim, ostaje cijena jer su i energenti koji će biti dostupni ove zime poskupjeli.
U Dalmaciji se najviše isplate inverter klime
Iako plinska infrastruktura postoji i u Splitu, Zadru i Šibeniku, interes za plinsko grijanje u Dalmaciji manji je nego u kontinentalnoj Hrvatskoj. Pudić objašnjava da je jedan od razloga manja potrošnja energije za grijanje, ali i visoka početna investicija u plinski priključak i instalacije.
Zbog blaže klime ondje se češće koriste inverter klima-uređaji, odnosno dizalice topline zrak-zrak, koje Pudić izdvaja kao vrlo povoljno rješenje.
– Na jedan kilovatsat utrošene energije daju gotovo tri kilovatsata toplinske energije, pa ispadaju nekako najjeftinije i najpovoljnije, objasnio je.
U kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je potrošnja energije za grijanje veća, plinsko grijanje i dalje je zastupljenije. Prednost mu je, među ostalim, komfor te izostanak buke kakvu stvaraju klima-uređaji.
Problem je, međutim, cijena uvođenja plinskog grijanja. Kada se uračunaju priključak, radovi, kombi-bojler, radijatori i ostala oprema, investicija može dosegnuti oko 10.000 eura.
– Ako uzmemo i materijal i radove, može izaći do 10.000 eura. Možda se može pronaći nešto jeftinije, ali sve ovisi o veličini kućanstva, rekao je Pudić.
Kako smanjiti račun? Izolacija može donijeti najveću uštedu
Za građane koji žele smanjiti troškove grijanja Srb na prvo mjesto stavlja dobru toplinsku izolaciju. Prema njegovim riječima, dobro izolirana kuća ili višestambena zgrada može trošiti 60 do 70 posto manje energije za grijanje.
Posebno upozorava na stropove prema tavanu, koji u mnogim kućama ostaju bez izolacije i kroz koje se može gubiti velik dio topline.
– Vidio sam izrazito puno lijepo uređenih obiteljskih kuća, s prekrasnim fasadama i potpuno neizoliranim stropom prema tavanu, gdje ode 70 posto toplinske energije. To je mjera koja se isplati već u prvoj ogrjevnoj sezoni. Vrlo malo košta, svatko to može sam napraviti, rekao je Srb.
Drugi važan korak je pravilno podešavanje sustava grijanja. Termostatski i drugi regulacijski sustavi trebali bi biti podešeni tako da se postigne što veća ugodnost uz što manju potrošnju energije.
