Energetskoj krizi ne nazire se kraj. Međunarodna energetska agencija preporučuje mjere štednje i prilagodbe. Vlada je ograničila cijene goriva, a kao moguća krajnja opcija najavljen je i takozvani plivajući PDV. Koliko je dosadašnji tijek energetske krize utjecao na kućanstva i treba li već sada razmišljati što nam donosi jesen kada je riječ o energentima?
Gosti emisije:
Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar
Daniel Srb, energetski stručnjak
Hrvatska radiotelevizija
Vlada Republike Hrvatske pokrenula je program vrijedan 38 milijuna eura za poticanje ulaganja građana u obnovljive izvore energije i sustave za pohranu energije, s ciljem jačanja otpornosti na energetsku krizu i ubrzanja zelene tranzicije. Program je u javnom savjetovanju (30 dana), a uključuje poticaje za dizalice topline, fotonaponske elektrane i po prvi put baterijske sustave.
Građani mogu dobiti do 50% sufinanciranja, odnosno do 70% za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva. Sredstva su raspoređena na 10 milijuna eura za dizalice topline, 20 milijuna za solarne elektrane i 8 milijuna za baterije (uz solarne sustave).
Na poziv se mogu prijaviti vlasnici obiteljskih kuća koji ispunjavaju tehničke i zakonske uvjete. Cilj je učiniti energetsku tranziciju dostupnom svima.
Također je predstavljen i dodatni program od 80 milijuna eura za poduzetnike, usmjeren na dekarbonizaciju i modernizaciju toplinskih sustava, uz mogućnost dobivanja do 30 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Počela je sezona grijanja, a kućanstva koja se griju na struju i plin mogu očekivati veće račune zbog smanjenja državnih subvencija. Troškovi grijanja razlikovat će se ovisno o izvoru energije.
Prosječni mjesečni račun za grijanje stana od 60 četvornih metara na struju iznosit će oko 900 eura.
Najjeftinije je grijanje na drva, za što u sezoni za prosječan stan treba izdvojiti 381 euro, te grijanje na dizalicu topline, za koje će mjesečni trošak biti 276 eura.
Može li se i kako uštedjeti na grijanju?
Gosti u emisiji su Daniel Srb, energetski stručnjak i Igor Grozdanić, energetski analitičar.
Pogledajte emisiju Potrošački kod od 10. listopada urednice i voditeljice Sanje Smiljanić Grubišić.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost danas od 9 sati ponovno otvara Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Poziv je početkom rujna bio privremeno zatvoren, no zbog velikog interesa građana, inicijalni budžet od 10 milijuna eura je udvostručen pa je sada za ovaj program ukupno dostupno čak 20,5 milijuna eura.
Sredstva su namijenjena sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili pripadajućih pomoćnih objekata. Pravo na prijavu imaju isključivo fizičke osobe – vlasnici ili suvlasnici kuća koji u trenutku puštanja elektrane u pogon imaju prebivalište na toj adresi. Kroz ovaj poziv im je omogućeno sufinanciranje do 50% opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kilovatu (kW) nazivne snage ugrađene elektrane. U obzir dolaze isključivo elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon od 1. siječnja 2025. godine.
Interes građana za proizvodnju vlastite zelene energije sve je veći, što potvrđuje više od 5.100 zaprimljenih prijava u sklopu dosadašnjeg poziva. Dodatnim budžetom Fond je sufinanciranje omogućio još većem broju kućanstava čime podržava njihovu energetsku neovisnost i direktna ulaganja u zelenu tranziciju.
Također će Fond 17. listopada objaviti i dodatan poziv vrijedan 7,5 milijuna eura, namijenjen onima koji su svoje fotonaponske elektrane ugradili tijekom 2024. godine. Njime će se financijska potpora omogućiti i građanima koji su ulaganje u obnovljive izvore energije već proveli o vlastitom trošku, naravno uz uvjet da udovoljavaju svim potrebnim uvjetima navedenima u pozivu. Sa zaprimanjem prijava planira se započeti 29. listopada 2025. godine.
Za oba javna poziva se prijave podnose isključivo elektronički, putem sustava eFZOEU, uz korištenje Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS). U ime prijavitelja prijavu može podnijeti i opunomoćenik, ako raspolaže punomoći ovjerenoj kod javnog bilježnika.
Program poticanja ugradnje fotonaponskih elektrana koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i Ministarstvom gospodarstva pokazao se kao jedan od najuspješnijih nacionalnih modela poticanja energetske tranzicije kućanstava. Njegovim provođenjem smanjuju se emisije stakleničkih plinova, povećava energetska neovisnost, snižavaju troškovi kućanstvima te se doprinosi ostvarivanju nacionalnih ciljeva u području korištenja obnovljivih izvora energije.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine provelo je analizu kako bi utvrdilo utjecaj energetske obnove zgrada na kupoprodajne cijene stanova. Analiza se temelji na stvarnim transakcijskim podacima iz sustava eNekretnine i izrađena je prema Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina.
Rezultati studije pokazuju da energetska obnova ima pozitivan utjecaj na tržišnu vrijednost stanova. U svim analiziranim gradovima, stanovi u obnovljenim zgradama skuplji su za 2,4 % do 10,88 % u odnosu na one u neobnovljenim zgradama. Najveće povećanje cijene zabilježeno je u Karlovcu +10,88 %, Zadru +7,04 %, Varaždinu +4,66 %, Osijeku +4,13%. Najmanji utjecaj ima na cijenu stanova u Splitu +2,40 %. Na razini regija prosječne cijene stanova u energetski obnovljenim zgradama porasle su u Zagrebu +3,36 %, jadranski gradovi +4,39 %, a ostala područja +5,57 %.
Pri izračunu utjecaja iz analize su isključeni stanovi izvan uobičajenih vrijednosti – oni premali, preveliki ili s neuobičajeno niskim/visokim cijenama. Transakcije su vremenski usklađene koristeći službene indekse (DZS, DHZ). Uspoređivani su stanovi sličnih karakteristika: lokacija, broj katova, godina gradnje – kako bi se izolirao utjecaj isključivo energetske obnove.
Objavljeni su službeni koeficijenti prilagodbe koje procjenitelji trebaju primjenjivati kod procjene vrijednosti obnovljenih stanova (npr. 1,04 u Osijeku). U praksi to znači da vlasnici stanova trebaju obavezno istaknuti da se stan nalazi u obnovljenoj zgradi pri procjeni vrijednosti. Vlasnicima i procjeniteljima se preporučuje se praćenje ažuriranja koeficijenata od strane nadležnih tijela.
Preporuke za suvlasnike zgrada
Šira korist energetske obnove, osim financijskih koristi, obnova doprinosi smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisije CO₂, povećanju kvalitete života (toplinska i zvučna izolacija, zdraviji uvjeti stanovanja), otpornosti zgrada na klimatske ekstreme, smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima
Možemo zaključiti da se energetska obnova pokazuje kao višestruko isplativa investicija:
Studija potvrđuje važnost nastavka ulaganja u obnovu zgrada, a transparentni i ažurni koeficijenti pomažu u realnoj procjeni nekretnina.
