Primjer dobre prakse – Energetska obnova višestambene zgrade u Ulici Lorenza Jägera 24

Mjere za koje su se suvlasnici odlučili: 

  • postavljanje toplinsko izolacijske fasade,
  • toplinska i hidroizolacija ravnog krova,
  • zamjena dijela postojeće drvene vanjske stolarije novom energetski učinkovitijom
  • zamjena postojeće toplinske podstanice novom indirektnog tipa.

Energetski razred prije obnove: D
Vrijednost radova: 507.163,36 EUR
Subvencija od strane FZOEU: 60%


Ostvareni rezultati:

  • energetski razred nakon obnove: B
  • smanjenje potrebne toplinske energije za grijanje  Qnnd za 64,48%
  • smanjenje emisije CO2: 66,6%7   

O utjecaju energetske krize na kućanstva razgovaramo u Potrošačkom kodu

Energetskoj krizi ne nazire se kraj. Međunarodna energetska agencija preporučuje mjere štednje i prilagodbe. Vlada je ograničila cijene goriva, a kao moguća krajnja opcija najavljen je i takozvani plivajući PDV. Koliko je dosadašnji tijek energetske krize utjecao na kućanstva i treba li već sada razmišljati što nam donosi jesen kada je riječ o energentima?
Gosti emisije:
Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar
Daniel Srb, energetski stručnjak

Hrvatska radiotelevizija

Troje ljudi sjedi za kružnim stolom s modernom pozadinom koja prikazuje industrijsku scenu s naftnim spravama.

Fond nastavlja sufinancirati korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima

Vlada Republike Hrvatske pokrenula je program vrijedan 38 milijuna eura za poticanje ulaganja građana u obnovljive izvore energije i sustave za pohranu energije, s ciljem jačanja otpornosti na energetsku krizu i ubrzanja zelene tranzicije. Program je u javnom savjetovanju (30 dana), a uključuje poticaje za dizalice topline, fotonaponske elektrane i po prvi put baterijske sustave.

Građani mogu dobiti do 50% sufinanciranja, odnosno do 70% za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva. Sredstva su raspoređena na 10 milijuna eura za dizalice topline, 20 milijuna za solarne elektrane i 8 milijuna za baterije (uz solarne sustave).

Na poziv se mogu prijaviti vlasnici obiteljskih kuća koji ispunjavaju tehničke i zakonske uvjete. Cilj je učiniti energetsku tranziciju dostupnom svima.

Također je predstavljen i dodatni program od 80 milijuna eura za poduzetnike, usmjeren na dekarbonizaciju i modernizaciju toplinskih sustava, uz mogućnost dobivanja do 30 milijuna eura bespovratnih sredstava.

  • Postotak sufinanciranja
  • Iznos sufinanciranja
  • Potrebna dokumentacija
  • Prihvatljivost troškova

Može li se i kako uštedjeti na grijanju?

Počela je sezona grijanja, a kućanstva koja se griju na struju i plin mogu očekivati veće račune zbog smanjenja državnih subvencija. Troškovi grijanja razlikovat će se ovisno o izvoru energije.

Prosječni mjesečni račun za grijanje stana od 60 četvornih metara na struju iznosit će oko 900 eura.

Najjeftinije je grijanje na drva, za što u sezoni za prosječan stan treba izdvojiti 381 euro, te grijanje na dizalicu topline, za koje će mjesečni trošak biti 276 eura.

Može li se i kako uštedjeti na grijanju?

Gosti u emisiji su Daniel Srb, energetski stručnjak i Igor Grozdanić, energetski analitičar.

Pogledajte emisiju Potrošački kod od 10. listopada urednice i voditeljice Sanje Smiljanić Grubišić.

Energetski stručnjak Daniel Srb u emisiji Potrošački kod, raspravlja o troškovima grijanja i mogućnostima uštede.

Ponovo kreću prijave za fotonaponske elektrane u kućanstvima.

Nova prilika za one koji se nisu uspjeli prijaviti prije zatvaranja Javnog poziva.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost danas od 9 sati ponovno otvara Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Poziv je početkom rujna bio privremeno zatvoren, no zbog velikog interesa građana, inicijalni budžet od 10 milijuna eura je udvostručen pa je sada za ovaj program ukupno dostupno čak 20,5 milijuna eura.

Sredstva su namijenjena sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili pripadajućih pomoćnih objekata. Pravo na prijavu imaju isključivo fizičke osobe – vlasnici ili suvlasnici kuća koji u trenutku puštanja elektrane u pogon imaju prebivalište na toj adresi. Kroz ovaj poziv im je omogućeno sufinanciranje do 50% opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kilovatu (kW) nazivne snage ugrađene elektrane. U obzir dolaze isključivo elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon od 1. siječnja 2025. godine.

Interes građana za proizvodnju vlastite zelene energije sve je veći, što potvrđuje više od 5.100 zaprimljenih prijava u sklopu dosadašnjeg poziva. Dodatnim budžetom Fond je sufinanciranje omogućio još većem broju kućanstava čime podržava njihovu energetsku neovisnost i direktna ulaganja u zelenu tranziciju.

Također će Fond 17. listopada objaviti i dodatan poziv vrijedan 7,5 milijuna eura, namijenjen onima koji su svoje fotonaponske elektrane ugradili tijekom 2024. godine. Njime će se financijska potpora omogućiti i građanima koji su ulaganje u obnovljive izvore energije već proveli o vlastitom trošku, naravno uz uvjet da udovoljavaju svim potrebnim uvjetima navedenima u pozivu. Sa zaprimanjem prijava planira se započeti 29. listopada 2025. godine.

Za oba javna poziva se prijave podnose isključivo elektronički, putem sustava eFZOEU, uz korištenje Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS). U ime prijavitelja prijavu može podnijeti i opunomoćenik, ako raspolaže punomoći ovjerenoj kod javnog bilježnika.

Program poticanja ugradnje fotonaponskih elektrana koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i Ministarstvom gospodarstva pokazao se kao jedan od najuspješnijih nacionalnih modela poticanja energetske tranzicije kućanstava. Njegovim provođenjem smanjuju se emisije stakleničkih plinova, povećava energetska neovisnost, snižavaju troškovi kućanstvima te se doprinosi ostvarivanju nacionalnih ciljeva u području korištenja obnovljivih izvora energije.

Krov obiteljske kuće s instaliranim fotonaponskim panelima, pod plavim nebom s nekoliko oblaka.
Solar Panels on Roof of Home