Oznaka: sufinanciranje

Novi projekt energetske obnove u Osijeku

Daniel Srb

Započela je energetska obnova višestambene zgrade u ulici Kneza Trpimira 1a u Osijeku koja se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026.

Energetska obnova višestambenih zgrada je cjelovita obnova građevine s ciljem podizanja njezinih energetskih svojstava. Energetska obnova uključuje toplinsku zaštitu vanjske ovojnice zgrade, zamjenu vanjske stolarije, te zamjenu ili unapređenje sustava grijanja i hlađenja.

Projekti energetske obnove vraćaju uložene investicije kroz uštede, s dodatnom prednošću povećanja kvalitete života i udobnosti boravka u građevinama.
Energetski učinkovite građevine pružaju veći standard stanovanja, a njihova je cijena na tržištu nekretnina veća od onih zgrada koje nemaju ta svojstva.

Ovaj projekt uključuje izvođenje radova energetske obnove kroz slijedeće mjere:
Radovi na energetskoj obnovi obuhvaćaju postavljanje toplinsko izolacijske fasade, toplinsko izoliranje stropova prema ravnom krovu i negrijanim prostorijama te zamjena postojeće vanjske stolarije novom.

Ciljevi i očekivani rezultati projekta:
Provedbom projektiranih mjera postići će se smanjenje potrebne toplinske energije za 56% i smanjenje emisije CO2 58% na godišnjoj razini.

Ukupna vrijednost projekta: 291.776,22 EUR
Bespovratna sredstva: 180.307,87 EUR Financiranje iz EU-a

Započela energetska obnova u ulici Lorenza Jägera 24 u Osijeku

Daniel Srb

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost procjenjuje kako u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna m2 korisne površine višestambenih zgrada, od toga 65% zgrada se nalazi u kontinentalnom dijelu, dok ih je oko 35% u obalnom dijelu Hrvatske. Zgrade su većinom građene prije 1987. godine, što znači da otprilike troše 200-250 kWh/m2 toplinske energije za grijanje. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti, FZOEU zaključuje da je potrošnju tih zgrada moguće smanjiti na 50 kWh/m2, odnosno čak peterostruko!

Ovim projektom predviđene su mjere kojima će se smanjiti potrošnja potrebne energije za grijanje i hlađenje obuhvaćaju poboljšanje karakteristika vanjskog zida, poboljšanje izolacije ravnog krova iznad grijanog prostora, djelomična izmjena vanjske stolarije te zamjena postojeće toplinske podstanice.

U ulici Lorenza Jägera 24 u Osijeku u siječnju 2025. započeo je projekt energetske obnove višestambene zgrade koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026.Izvođenje radova energetske obnove kroz slijedeće mjere:

Radovi obuhvaćaju postavljanje toplinsko izolacijske fasade, toplinsku i hidroizolaciju ravnog krova, zamjenu dijela postojeće drvene vanjske stolarije novom energetski učinkovitijom te zamjenu postojeće toplinske podstanice.

Ciljevi i očekivani rezultati projekta:
Provedbom projektiranih mjera postići će se smanjenje potrebne toplinske energije za 58,60% i smanjenje emisije CO2 za 27,93 t na godišnjoj razini.

Ukupna vrijednost projekta: 507.163,36 EUR
Bespovratna sredstva: 309.935,37 EUR financirano iz EU-a

Energetska obnova višestambenih zgrada

Daniel Srb

U zgradama se troši oko 40% od ukupne potrošnje energije, stoga je izuzetno važna njihova energetska učinkovitost tj. osiguravanje minimalne potrošnje energije da bi se postigla optimalna ugodnost boravka i korištenja zgrade. Potrošnja energije u zgradi ovisi o karakteristikama zgrade (obliku i konstrukcijskim materijalima), energetskih sustava u njoj (sustava grijanja, hlađenja, prozračivanja, električnih uređaja i rasvjete koji se u njoj koriste), ali i o klimatskim uvjetima podneblja na kojem se nalazi.

Zgrade u Hrvatskoj većinom su građene prije 1987. godine te kao takve nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu. Čak oko 83% zgrada ne zadovoljava ni Tehničke propise iz 1987. i imaju velike gubitke topline, uz prosječnu potrošnju energije za grijanje od 150 do 200 kWh/m2, što ih svrstava u energetski razred E! Povećana potrošnja energije podrazumijeva i veće emisije CO2 u atmosferu te je nužno poduzeti potrebne mjere kako bi se smanjila njihova nepotrebna potrošnja i racionaliziralo korištenje dostupnih energenata.

  • povećanje toplinske zaštite zgrade (postavljanje toplinske izolacije te energetski učinkovite stolarije);
  • povećanje učinkovitosti sustava grijanja, hlađenja i ventilacije;
  • povećanje učinkovitosti sustava rasvjete i električnih uređaja;
  • korištenje obnovljivih izvora energije.

Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti u zgradi se smanjuje potrošnja energije, ali i povećava ugodnost boravka u prostoru te trajnost zgrade. Odabir mjera, naravno, ovisi o energetskom stanju i vrsti zgrade, načinu njenog korištenja te o lokaciji, a idealno je primijeniti više mjera kako bi se osigurao njihov sinergijski učinak i kako bi uštede u potrošnji energije bile što značajnije. 

Vlada Republike Hrvatske je 2014. godine donijela programe energetske obnove s ciljem smanjenja potrošnje energije u zgradama na nacionalnoj razini te smanjenja emisija CO2 i to za zgrade različite namjene: Program energetske obnove obiteljskih kuća, Program energetske obnove višestambenih zgrada, Program energetske obnove nestambenih zgrada komercijalne namjene te Programi energetske obnove zgrada javne namjene

Programe energetske obnove pratili su i odgovarajući programi sufinanciranja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i iz europskih fondova u sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ovisno o namjeni zgrada. U razdoblju od 2014. do 2020. godine je tako proveden niz projekata energetske obnove te je registrirana stopa obnove fonda zgrada 0.7% ili 1,35 milijuna m2 godišnje. 

U razdoblju do 2030. godine cilj je tu stopu obnove povećati na 3%, zbog čega je pripremljena i Dugoročna strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, a programi obnove predviđeni su i Integiranim nacionalnim energetsko-klimatskim planom za razdoblje od 2021.-2030. godine.

 Izvor: FZOEU

Sufinancirano: Grijanje na dizalice topline

Sufinancirano: Grijanje na dizalice topline

Daniel Srb

Projektiramo i pripremamo dokumentaciju za sustave grijanja obiteljskih kuća na dizalice topline i pelete te solarne kolektorske sustave. Grijanje na obnovljive izvore energije sufinancirano je do 80%. Sufinanciranje obuhvaća sustave grijanja putem dizalica topline, kotlova na pelete i pirolitičkih kotlova na ogrjevno drvo s pripremom potrošne tople vode na obnovljive izvore energije. Solarni kolektorski sustavi se mogu kombinirati s dizalicama topline ili kotlovima.

Grijanje na dizalice topline znatno je jeftinije od grijanja na prirodni plin koje je oko 50% skuplje od grijanja putem dizalica topline.

Naše iskustvo s više od 100 odobrenih projekata sufinanciranja ugradnje sustava za grijanje na obnovljive izvore energije jamstvo je i Vašeg uspjeha.

Pokrenimo masovnu energetsku obnovu višestambenih zgrada

Pokrenimo masovnu energetsku obnovu višestambenih zgrada

Daniel Srb

Pokrenimo masovnu energetsku obnovu višestambenih zgrada

Zašto? Svima se isplati!

 

Natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada koju je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske , a koji je zatvoren još  31. siječnja 2017. godine pokazao je kako postoji veliki interes stanara u višestambenim zgradama za projekte energetske obnove.

Sigurno je sufinanciranje od 60% bitno utjecalo na interes javnosti, međutim energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja.

Slika 1. Obnova pročelja stambene zgrade

Na prethodnom natječaju za sufinanciranje jedan od ključnih uvjeta je bila arhitektonska cjelina zgrade koja se prijavljuje na natječaj. To je značilo da su one zgrade, odnosno dijelovi zgrada kod kojih je dio zgrade obnovljen aktivnostima suvlasnika u jednom dijelu  (ulazu) zgrade u startu otpale za dobivanje sufinanciranja.

Upravo takve zgrade mogu sagledati prednosti i nedostake postojećih modela sufinanciranja energtske obnove. Međutim, upravo oni ne trebaju očajavati. Energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja i treba joj što prije prionuti.

Napraviti ćemo analizu na jednoj višestambenoj zgradi izgrađenoj 1970. godine. slijedećih značajki:

  • Stambena zgrada izgrađena 1970.
  • Prizemlje + 4 kata
  • 2 ulaza
  • 40 stanova
  • Grijanje etažno (riješeno pojedinačno u stanovima, plin)

 

Troškovi za grijanje u sezoni

Troškovi za grijanje po prosječnom stanu

Godišnja ušteda po prosječnom stanu

Troškovi energetske obnove zgrade

Iz prikazane tablice se vidi da bi vlasnik prosječnog stana imao uštedu od 74,95% na energiji za grijanje, odnosno u konkretnom slučaju uštedu od 2727,31 kn u svakoj sezoni grijanja. Za analiziranu zgradu jednostavan period povrata ulaganja JPP iznosio bi 9,11 godina.

Vlasnik stana kroz energetsku obnovu dobije uz nove prozore i pročelje i veću vrijednost stana za barem 20%, dobije manje troškove za grijanje. Ukoliko nema dovoljno novca za financiranje svog udjela u radovima može dobiti kredit. Mjesečna rata za kredit je manje od uštede na troškovima grijanja. Dakle više se uštedi na troškovima grijanja nego što se plati rata kredita za troškove obnove.