Zamjena vanjske stolarije

Kako ispuniti uvjet uštede 50% energije na kući 2. dio

(1.dio blog-posta o tome kako postići uvjet uštede od 50%, možete pronaći ovdje)

Zamjena vanjske stolarije

U prethodnoj analizi  pokazali smo kolika se ušteda postigla zahvatima provedenim zamjenom vanjske stolarije, toplinskim izoliranjem vanjskih zidova i toplinskim izoliranjem stropova na tipičnim prosječnim prizemnicama, kućama s potkrovljem i katnicama. Pokazalo se da su se postizali rezultati uštede od preko 60% kod prizemnica s potkrovljem, a kod prizemnica i katnica i preko 70%. Polazište su bile neizolirane kuće s dotrajalom vanjskom stolarijom.

Međutim, objavljen Javni natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada kojim se traži uvjet od 50% ostvarene uštede na energiji ukupnim zahvatom koji se na zgradi provodi rezultat je dugotrajne pripreme i dogovora kako na razini Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, raznih stručnih povjerenstava i dogovora s predstavnicima Europske komisije. U kuloarima se najavljuje i dentičan uvjet i za obiteljske kuće, što je i sasvim logičan slijed. Upravo je i teško zamisliti da bi ovaj uvjet kod obiteljskih kuća bio drugačije postavljen.

Obzirom da postoji veliki interes građana za zamjenom stolarije kao prvom mjerom, često i jedinom u fokusu interesa zbog nedostatnih financijskih sredstava za cjelovitom obnovom, ovaj put ćemo pokušati ocjeniti kakvi se rezultati postižu na istim tipičnim obiteljskim kućama samo zamjenom vanjske stolarije. Dodati ćemo i slučaj tipične gradske kuće u nizu kao četvrti tipični slučaj.

Obiteljske kuće koje analiziramo podijelili smo u četiri tipične skupine:

1. Prizemnice
2. Kuće s potkrovljem
3. Katnice
4. Kuća u nizu

Kod svakog tipa kuće analizirali smo po 10 kuća te ocjenjivali postignuća toplinskim izoliranjem stropa, vanjskih zidova i promjenom vanjske stolarije, sve u skladu s uvjetima koje je FZOEU postavio za toplinsku zaštitu po pojedinim građevinskim elementima.

Kuće koje se analiziraju su prije obnove imale dotrajalu drvenu stolariju s IZO staklima ili doprozornike s dva obična stakla, vanjske zidove s punim opekama ili šupljim blok opekama debljine 24 cm ili 29 cm bez toplinske izolacije, jednostrano ili dvostrano ožbukane te fert strop (tzv. monta strop)  ili drvene grednike (tzv. štukaturu) bez toplinske izolacije.  Kod kuća s potkrovljem, gotovo su sve imale u stopu (kosom krovu) toplinsku izolaciju od 10 cm mineralne vune tako da se mora upravo o toj činjenici voditi računa.

 

 

 

Rezultati su prikazani tablično:

	Naziv	Prizemnica	S potkrovljem	Katnica	Kuća u nizu
Prije obnove	QHND kWh/a	20744,71	16490,77	21584,52	15470,66
	Q“HND kWh/m2a	227,28	89,51	125,53	124,96
	En. razred	F	C	D	D
Poslije obnove	QHND kWh/a	19535,28	12980,36	17658,84	13431,53
	Q“HND kWh/m2a	215,02	70,19	102,79	108,49
	En. razred	F	C	D	D
Ušteda energije	kWh/a	1209,43	3510,41	3925,68	2039,13
Ušteda energije	%	5,83	21,28	18,18	13,18

 

Što su pokazali rezultati?

Najmanja ušteda energije, kako relativno, tako i apsolutno se postigla kod prizemnica. Razlog je u činjenici da je upravo kod prizemnica i najmanji broj prozora te imaju najnepovoljnije faktore oblika.

Najbolji relatvni rezultati su se postigli kod prizemnica s potkrovljem. Pri tome nemojmo zaboraviti da su ovih kuća stropovi u pravilu toplinski izolirani, što nije slučaj kod ostalih obiteljskih kuća. Vidljivo je da su upravo ove kuće imale i u startu najbolji energetski razred.

Katnice i kuće u nizu (katnice u nizu ) imaju slične rezultate. Isti je početni i krajnji energetski razred, a uštede su iznosile 18,18% kod katnica i 13,18% kod kuča u nizu.

Treba primjetiti da niti u jednoj varijanti nije došlo do pomaka u energetskom razredu, iako su postojala poboljšanja od 5,83% kod prizemnica do 21,28% kod kuća s potkrovljem.

Prosječno smanjenje toplinskih gubitaka iznosilo je 14,62%. Ovaj podatak treba uzeti u obzir s rezervom, jer je njegovo značenje isključivo informativno.

Poruka zainteresiranima za zamjenu vanjske stolarije

Evidentno je da se samom zamjenom vanjske stolarije ne može postići ušteda od 50% energije za grijanje. Rezultati bi vjerojatno bili povoljniji ukoliko bi se vanjska stolarija mijenjala na obiteljskim kućama koje su toplinski izolirane. Međutim, iako i takvih slučajeva ima (kuća sa zastarjelom vanjskom stolarijom i ovom toplinskom izolacijom vanjskih zidova i stropa), radi se o nelogičnoj situaciji, jer logika usmjerava vlasnika kuće da prvo zamijeni vanjsku stolariju, a potom uređuje pročelje toplinski izoliranom fasadom.

Očito je da svi sugrađani koji žele zamijeniti stolariju kroz sustav sufinanciranja programom energetske obnove moraju kombinirati zamjenu vanjske stolarije s drugim zahvatima na kućama, primjerice toplinskim izoliranje stropa prema tavanu i/ili postavljanjem toplinko izolacijske fasade.

O rezultatima takvih zahvata više ćemo objaviti u slijedećem blogu.

Ukoliko želite sudjelovati na natječaju energetske obnove obiteljskih kuća u suradnji s nama, prijaviti se možete na formularu ovdje.