DS CONSULTING d.o.o.

Na e-savjetovanju nalazi se Nacrt Izmjena i dopuna Programa energetske obnove obiteljskih kuća, temeljem kojeg će Fond nastaviti sa sufinanciranjem ovog programa. Ukupno je predviđena dodjela 142 milijuna kuna za mjere energetske učinkovitosti i korištenja OIE u obiteljskim kućama, a raspisivanje poziva očekuje se na proljeće.

 

Na javni poziv bit će moguće prijaviti energetsku obnovu obiteljske kuće u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima ili najviše tri stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2. Obiteljska kuća mora biti zakonito izgrađena odnosno legalna, a mogućnost prijave ovisit će i o energetskom razredu objekta. Na javni poziv moći će se prijaviti obiteljske kuće iz kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže, odnosno obiteljske kuće iz  primorske Hrvatske energetskog razreda C ili niže.

 

U okviru energetske obnove kuća, sredstva će se dodjeljivati za sufinanciranje sljedećih mjera:

– povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora

• energetsku obnovu vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr.);
• zamjenu dotrajale stolarije ovojnice grijanog prostora novom

– cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sljedećih sustava za korištenje OIE:

• sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima;
• sustavi na drvnu sječku/pelete;
• dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda;
• fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Raspisivanje javnog poziva predviđa se krajem prvog kvartala ove godine te će u njemu detaljno biti razrađeni svi tehnički uvjeti, sadržaj dokumentacije kao i način prijave.

 

Sličan program već se 2015. godine provodio preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u sklopu njega je obnovljeno oko 9.300 obiteljskih kuća diljem Hrvatske.

 

Tablica 6-1 Maksimalni iznosi opravdanih troškova i bespovratnih sredstava po mjerama

 

Aktivnost energetske obnove	Maksimalno dozvoljena jedinična cijena [kn/m 2 ]		Maksimalni iznos opravdanog  roška [kn]	Stopa sufinanciranja [%]	Maksimalni iznos sufinanciranja po javnom pozivu [kn]
Toplinska izolacija vanjske ovojnice	Vanjski zid	350,00	100.000,00	60%	60.000,00
	Ravni krov	500,00
	Kosi krov	140,00
	Pod	500,00
Zamjena vanjske stolarije	2.500,00		100.000,00	60%	60.000,00
Sunčani toplinski sustavi	/		36.250,00	60% (samo u kombinaciji s barem jednom mjerom na vanjskoj ovojnici)	21.750,00
Kotlovi na sječku/pelete	/		36.250,00		21.750,00
Dizalice topline 11	/		48.750,00		29.250,00
Fotonaponski sustavi	/		91.250,00		54.750,00

 

Maksimalni iznos sufinanciranja može se ostvariti ako se provedu sve  sljedeće aktivnosti:

• Toplinska izolacija vanjske ovojnice
• Zamjena vanjske stolarije
• Ugradnja najaviše dva sustava OIE.

 

Taj maksimalni iznos sufinanciranja kojega je moguće ostvariti iznosi, u skladu s Tablicom 6-1, iznosi 204.000 kn.

 

Navedene vrijednosti odnose se na javni poziv kojega će FZOEU objaviti u 2020. godini. U svim sljedećim godinama provedbe ovog Programa, u skladu s NEKP-om, ove vrijednosti potrebno je prilagođavati stvarnim tržišnim uvjetima, što je zadatak FZOEU-a.

 

Priprema dokumentacije nije sufinancirana.

Ukidanje antidampinške carine na uvoz kineskih solarnih panela koju je donijela Europska komisija možemo smatrati energetskim događajem godine. Odluka je stupila na snagu 4. rujna 2018. pa se sukladno tome od 4. rujna primjenjuje i u Republici Hrvatskoj.

Iako se na prvi pogled čini kako je riječ tek o jednoj administrativnoj mjeri, posljedice njenog donošenja biti će dalekosežne.

Kontinuirani pad troškova izgradnje solarnih elektrana opće je poznat, međutim, ova odluka o ukidanju antidampinških carina donosi potpuno novi tempo energetskoj tranzciji.

 

Osnovna posljedica ukidanja antidampinških carina na fotonaponske module koja se očekivala je pad cijena FN modula i na hrvatskom tržištu. Očekivao se postupan pad cijena za oko 30 % u roku od 60 dana. Međutim, tržište je reagiralo puno snažnije. U rkou od 100 dana od stupanja uredbe na snagu cijene FN modula pale su za gotovo 40%.

Procjene analitičara ukazivale su na 2021. godinu kao moguću prekretnu godinu u kojoj će električna energija proizvedena iz fotonaponskih sustava u Hrvatskoj postati jeftinija od električne energije koju isporučuje krajnjim korisnicima HEP po današnjim cijenama. U većini ostalih zemalja članica EU to se očekivalo u 2020. godini ili čak i ranije.

U novonastalim uvjetima, prekretnica kojom električna energija iz fotonaponskih sustava postaje jeftinija od električne energije iz distribucijske mreže HEP-a nastupa u 2019. godini.

Pitanje koje se nameće kao posljedica ove nagle promjene brzine energetske tranzicije je kako će na nju reagirati naša energetska administracija. Za sada promjene nema. Prema dosadašnjem iskustvu možemo pretpostaviti da promptne reakcije neće ni biti.

S druge strane, Hrvatska kao članica Europske unije naći će se, odnosno već se nalazi, kao i druge tranzicijske zemlje nove Europe, pod sve većim pritiskom iz Europske komisije.

U usporedbi s drugim zemljama članicama EU, posebice u odnosu na Njemačku, u Hrvatskoj su instalirani kapaciteti u fotonaponskim sustavima izrazito mali.

Prema podacima iz 2014. Instairani kapaciteti FN sustava u Njemačkoj iznose oko 400 W po stanovniku, dok su u Hrvatskoj iznosili oko 2 W po stanovniku. Dakle, svođenjem instaliranih kapacitete po stanovniku vidljivo je da se radi o odnosu 200:1 u korist Njemačke, zemlje s bitno manjom insolacijom.

Zašto je to tako? Osnovni razlozi su u činjenici da Njemačka doista smatra da je korištenje obnovljivih izvora energije, uključivo energiju sunca, strateški interes i prilika ze tehnološki i gospodarski razvoj. Kod nas to nije slučaj. Iz toga proizlazi i sve ostalo: sustavi sufinanciranja primjene obnovljivih izvora energije, administrativna rješenja koja omogućuju široku primjenu fotonaponskih sustava i stvarna predanost energetske administracije i društva u cjelosti korištenju energije sunca.

Razvoj i primjena fotonaponskih sustava u Njemačkoj, Češkoj i Austriji, zemljama s izrazito niskom nezaposlenošću, treba biti putokaz i nama. Viša razina insolacije, nerazvijeno tržište energije i izrazito velik prostor za primjenu novih tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije velika je prilika za tehnološki razvoj i gospodarski rast.

Moramo brzo, što prije donijeti nove propise o korištenju obnovljivih izvora energije koji će omogućiti široku primjenu fotonaponskih sustava i drugih obnovljivih izvora energije. Pri tome se moramo oduprijeti pritiscima koji će dolaziti od onih koji ne žele promjene, onih koji smatraju da ostojeći monopoli trebaju ostati i dalje.

Hrvatska, Rumunjska i još neke članice EU koje ne koriste obnovljive izvore energije u dovoljnoj mjeri zbog otpora promjenama koje donosi energetska tranzicija nalaze se pod pritiskom Europske komisije da promjenama u propisima, novim zakonodavstvom omoguće široko korištenje fotonaponskih sustava.

 

Daniel Srb, dipl.ing.

Ovlašteni energeski certifikator

Posljedice ukidanja carine na kineske fotonaponske module

Read more →

Danas 16. svibnja 2018. godine ugradili smo prvi u Hrvatskoj fotonaponski sustav za pripremu potrošne tople vode koji električnu energiju proizvedenu putem fotonaponskih modula koristi za zagrijavanje vode u običnim električnim bojlerima.

Riječ je o sustavu koji ima nedvojbene prednosti u odnosu na klasične solarne sustave za pripremu potrošne tople vode:
1. Sustav je jednostavniji i jeftiniji
2. Osigurava 85% godišnjih potreba za potrošnom toplom vodom, viši je stupanj pokrivanja
3. Pogodan je za primjenu i u višestambenim zgradama
4. Zauzima bitno manje prostora od solarnog kolektorskog sustava

Iako je sustav u pokusnom radu, nakon 48 sati korištenja, rad sustava nadmašio je sva naša očekivanja.