Što mogu očekivati vlasnici obiteljskih kuća?
Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji je objavljen 17. listopada 2016. i zaključen 31. siječnja 2017. godine izazvao je veliki pa možda i iznenađujući interes. Prijavljenih više od 700 zgrada od kojih je prihvaćeno 616 zgrada iznenadio je sve, uključujući i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja koje je javni poziv i raspisalo.
Sama procedura je bila osjetno zahtjevnija u odnosu na ranije, 2015. godine raspisani javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća.
U čemu su razlike?
Prije svega, bitno je naglasiti da je u slučaju javnog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada potrebno pripremiti prvo energetski certifikat zgrada kao dokument koji definira početno stanje zgrade, a potom i glavni projekt energetske obnove koji mora ispuniti definirane uvjete. Važno je naglasiti uvjet koji će biti primijenjen i kod obiteljskih kuća: predviđenim radovima na energetskoj obnovi mora se osigurati ušteda energije veća od 50%.
Iako ovaj uvjet naoko izgleda težak, u stvarnosti se kod zgrada izgrađenih, posebno u periodi između 1960. I 1975., taj uvjet lako ispunio ako se obnovom predvidjelo postaviti toplinsko izolacijsku fasadu te toplinski izolirati krov. U pravilu se zahvat kombinirao i sa zamjenom vanjske stolarije novom. Ponekad je predviđena ušteda energije iznosila i preko 75%, a nerijetko i preko 70%. Dakle, uvjet uštede više od 50% energije nije osobito zahtjevan za zgrade koje se odlučuju na cjelovitu obnovu, a što ima logično opravdanje. Oni koji se odlučuju na cjelovitu obnovu i zaslužuju financijsku potporu. U problemima su se našli oni predstavnici stanara koji nisu mogli dogovoriti cjelovitu obnovu, nego samo parcijalnu, koja ne može osigurati uštedu energije za grijanje veću od 50%.
Drugo bitno ograničenje je energetski razred D ili lošiji za zgrade u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovaj uvjet isključuje iz natjecanja za sufinanciranje zgrade koje su bolje toplinski izolirane, u pravilu novije zgrade, kao i zgrade koje su se same odlučile ranije postaviti toplinsko izolacijsku fasadu, djelomično ili u cijelosti. Vjerojatno se zgrade koje su u posljednjih nekoliko godina vlastitim sredstvima obnovile fasadu i nisu željele javiti na ovaj javni poziv, ali nasuprot njima, zgrade koje su izgrađene devedesetih, u pravilu imaju određenu toplinsku zaštitu. Kod njih je problem i u energetskom razredu i u mogućnosti postizanja uštede na energije za grijanje veće od 50%. Ali, obzirom na starost od 20 do 25 godina, često ima je pročelje dotrajalo i došlo je vrijeme za njihovu obnovu. Međutim, ako je kriterij energetski, što veća ušteda energije, logično je da se prednost osigurava zgradama koje nisu obnovile pročelje posljednjih 50 godina kod kojih se postiže i najznačajniji energetski efekt.
Treći bitan zahtjev je uporabna dozvola. Upravo je ovo poruka vlasnicima obiteljskih kuća. Svi koji imaju građevinske dozvole iz sedamdesetih i osamdesetih ili su legalnost osigurali potvrdama da je kuća izgrađena prije 1968. Godine, a žele osigurati sufinanciranje za energetsku obnovu kuća trebaju započeti proces ishođenja uporabnih dozvola. Isto se odnosi na sve koji su legalnost osigurali poslijeratnom obnovom.
Četvrto je iznos kojim se sufinancira energetska obnova višestambenih zgrada. S obzirom da je ovaj javni poziv definirao sufinanciranje u iznosu od 60% za radove i stručni nadzor te 85% za energetsko certificiranje i glavni projekt energetske, ne može se očekivati drugačije iznose niti kod obiteljskih kuća, jer bi to značilo nekorektan odnos prema dijelu stanovništva. Prema tome, uputa za vlasnike obiteljskih kuća koji osluškuju i očekuju službenu najavu iznosa sufinanciranja glasi: iznosi i odnosi su određeni javnim pozivom za energetsku obnovu višestambenih zgrada i ne mogu se mijenjati. Još nešto treba primijetiti: na svakom novom javnom pozivu će sufinanciranje biti sve manje dok se ne postignu iznosi koji postoje u drugim zemljama članicama EU kod kojih postoji duga tradicija sufinanciranja energetske obnove. S obzirom na sve veći interes javnosti za ove projekte, sve više zainteresiranih, očito će oni koji raspisuju javne pozive, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kao i FZOEU, morati usklađivati uvjete javnog poziva, uvjete sufinanciranja s interesom vlasnika kuća.U suprotnom, doveli bi se u situaciju da imaju ogroman broj prijavljenih vlasnika kuća i nedovoljno sredstava, što bi izgubilo svaki smisao javnog poziva i programa energetske obnove. Cilj mora biti: s raspoloživim sredstvima obnoviti što više obiteljskih kuća. Time će se postići najveće energetske uštede uz najveće upošljavanje građevinskog sektora, a s raspoloživim sredstvima.
Što su najvažnije poruke vlasnicima obiteljskih kuća koji žele sufinanciranje obnove kuće?
1. Odmah pristupite ishođenju uporabnih dozvola, ako ih nemate.
2. Odaberite pouzdanog i kvalitetnog energetskog certifikatora za pripremu dokumentacije
3. Ne dvojite oko iznosa sufinanciranja
4. Budite pripremljeni za javni poziv, kad se raspiše bit će prekasno za pripremu dokumentacije