Oznaka: višestambene zgrade

Pokrenimo masovnu energetsku obnovu višestambenih zgrada

Zašto? Svima se isplati!

 

Natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada koju je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske , a koji je zatvoren još  31. siječnja 2017. godine pokazao je kako postoji veliki interes stanara u višestambenim zgradama za projekte energetske obnove.

Sigurno je sufinanciranje od 60% bitno utjecalo na interes javnosti, međutim energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja.

Slika 1. Obnova pročelja stambene zgrade

Na prethodnom natječaju za sufinanciranje jedan od ključnih uvjeta je bila arhitektonska cjelina zgrade koja se prijavljuje na natječaj. To je značilo da su one zgrade, odnosno dijelovi zgrada kod kojih je dio zgrade obnovljen aktivnostima suvlasnika u jednom dijelu  (ulazu) zgrade u startu otpale za dobivanje sufinanciranja.

Upravo takve zgrade mogu sagledati prednosti i nedostake postojećih modela sufinanciranja energtske obnove. Međutim, upravo oni ne trebaju očajavati. Energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja i treba joj što prije prionuti.

Napraviti ćemo analizu na jednoj višestambenoj zgradi izgrađenoj 1970. godine. slijedećih značajki:

• Stambena zgrada izgrađena 1970.
• Prizemlje + 4 kata
• 2 ulaza
• 40 stanova
• Grijanje etažno (riješeno pojedinačno u stanovima, plin)

 

Troškovi za grijanje u sezoni

Troškovi za grijanje po prosječnom stanu

Godišnja ušteda po prosječnom stanu

Troškovi energetske obnove zgrade

Iz prikazane tablice se vidi da bi vlasnik prosječnog stana imao uštedu od 74,95% na energiji za grijanje, odnosno u konkretnom slučaju uštedu od 2727,31 kn u svakoj sezoni grijanja. Za analiziranu zgradu jednostavan period povrata ulaganja JPP iznosio bi 9,11 godina.

Vlasnik stana kroz energetsku obnovu dobije uz nove prozore i pročelje i veću vrijednost stana za barem 20%, dobije manje troškove za grijanje. Ukoliko nema dovoljno novca za financiranje svog udjela u radovima može dobiti kredit. Mjesečna rata za kredit je manje od uštede na troškovima grijanja. Dakle više se uštedi na troškovima grijanja nego što se plati rata kredita za troškove obnove.

 

Što mogu očekivati vlasnici obiteljskih kuća?

Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji je objavljen 17. listopada 2016. i zaključen  31. siječnja 2017. godine izazvao je veliki pa možda i iznenađujući interes. Prijavljenih više od 700 zgrada od kojih je prihvaćeno 616 zgrada iznenadio je sve, uključujući i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja koje je javni poziv i raspisalo.

Sama procedura je bila osjetno zahtjevnija u odnosu na ranije, 2015. godine raspisani javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

U čemu su razlike?

Prije svega, bitno je naglasiti da je u slučaju javnog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada potrebno pripremiti prvo energetski certifikat zgrada kao dokument koji definira početno stanje zgrade, a potom i glavni projekt energetske obnove koji mora ispuniti definirane uvjete. Važno je naglasiti uvjet koji će biti primijenjen i kod obiteljskih kuća: predviđenim radovima na energetskoj obnovi mora se osigurati ušteda energije veća od 50%.

Iako ovaj uvjet naoko izgleda težak, u stvarnosti se kod zgrada izgrađenih, posebno u periodi između 1960. I 1975., taj uvjet lako ispunio ako se obnovom predvidjelo postaviti toplinsko izolacijsku fasadu te toplinski izolirati krov. U pravilu se zahvat kombinirao i sa zamjenom vanjske stolarije novom. Ponekad je predviđena ušteda energije iznosila i preko 75%, a nerijetko i preko 70%. Dakle, uvjet uštede više od 50% energije nije osobito zahtjevan za zgrade koje se odlučuju na cjelovitu obnovu, a što ima logično opravdanje. Oni koji se odlučuju na cjelovitu obnovu i zaslužuju financijsku potporu. U problemima su se našli oni predstavnici stanara koji nisu mogli dogovoriti cjelovitu obnovu, nego samo parcijalnu, koja ne može osigurati uštedu energije za grijanje veću od 50%.

Drugo bitno ograničenje je energetski razred D ili lošiji za zgrade u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovaj uvjet isključuje iz natjecanja za sufinanciranje zgrade koje su bolje toplinski izolirane, u pravilu novije zgrade, kao i zgrade koje su se same odlučile ranije postaviti toplinsko izolacijsku fasadu, djelomično ili u cijelosti. Vjerojatno se zgrade koje su u posljednjih nekoliko godina vlastitim sredstvima obnovile fasadu i nisu željele javiti na ovaj javni poziv, ali nasuprot njima, zgrade koje su izgrađene devedesetih, u pravilu imaju određenu toplinsku zaštitu. Kod njih je problem i u energetskom razredu i u mogućnosti postizanja uštede na energije za grijanje veće od 50%. Ali, obzirom na starost od 20 do 25 godina, često ima je pročelje dotrajalo i došlo je vrijeme za njihovu obnovu. Međutim, ako je kriterij energetski, što veća ušteda energije, logično je da se prednost osigurava zgradama koje nisu obnovile pročelje posljednjih 50 godina kod kojih se postiže i najznačajniji energetski efekt.

Treći bitan zahtjev je uporabna dozvola. Upravo je ovo poruka vlasnicima obiteljskih kuća. Svi koji imaju građevinske dozvole iz sedamdesetih i osamdesetih ili su legalnost osigurali potvrdama da je kuća izgrađena prije 1968. Godine, a žele osigurati sufinanciranje za energetsku obnovu kuća trebaju započeti proces ishođenja uporabnih dozvola. Isto se odnosi na sve koji su legalnost osigurali poslijeratnom obnovom.

Četvrto je iznos kojim se sufinancira energetska obnova višestambenih zgrada. S obzirom da je ovaj javni poziv definirao sufinanciranje u iznosu od 60% za radove i stručni nadzor te 85% za energetsko certificiranje i glavni projekt energetske, ne može se očekivati drugačije iznose niti kod obiteljskih kuća, jer bi to značilo nekorektan odnos prema dijelu stanovništva. Prema tome, uputa za vlasnike obiteljskih kuća koji osluškuju i očekuju službenu najavu iznosa sufinanciranja glasi: iznosi i odnosi su određeni javnim pozivom za energetsku obnovu višestambenih zgrada i ne mogu se mijenjati. Još nešto treba primijetiti: na svakom novom javnom pozivu će sufinanciranje biti sve manje dok se ne postignu iznosi koji postoje u drugim zemljama članicama EU kod kojih postoji duga tradicija sufinanciranja energetske obnove. S obzirom na sve veći interes javnosti za ove projekte, sve više zainteresiranih, očito će oni koji raspisuju javne pozive, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kao i FZOEU, morati usklađivati uvjete javnog poziva, uvjete sufinanciranja s interesom vlasnika kuća.U suprotnom, doveli bi se u situaciju da imaju ogroman broj prijavljenih vlasnika kuća i nedovoljno sredstava, što bi izgubilo svaki smisao javnog poziva i programa energetske obnove. Cilj mora biti: s raspoloživim sredstvima obnoviti što više obiteljskih kuća. Time će se postići najveće energetske uštede uz najveće upošljavanje građevinskog sektora, a s raspoloživim sredstvima.

Što su najvažnije poruke vlasnicima obiteljskih kuća koji žele sufinanciranje obnove kuće?

1. Odmah pristupite ishođenju uporabnih dozvola, ako ih nemate.

2. Odaberite pouzdanog i kvalitetnog energetskog certifikatora za pripremu dokumentacije

3. Ne dvojite oko iznosa sufinanciranja

4. Budite pripremljeni za javni poziv, kad se raspiše bit će prekasno za pripremu dokumentacije

Kako ispuniti uvjet uštede 50% energije na kući

Zamjena vanjske stolarije u kombinaciji s toplinskim izoliranjem stropa

U prethodnoj analizi  pokazali smo kolika se ušteda postigla zahvatima provedenim zamjenom vanjske stolarije, toplinskim izoliranjem vanjskih zidova i toplinskim izoliranjem stropova na tipičnim prosječnim prizemnicama, kućama s potkrovljem i katnicama. Pokazalo se da su se postizali rezultati uštede od preko 60% kod prizemnica s potkrovljem, a kod prizemnica i katnica i preko 70%. Polazište su bile neizolirane kuće s dotrajalom vanjskom stolarijom.

Obzirom da objavljeni Javni natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada kojim se traži uvjet od 50% ostvarene uštede na energiji ukupnim zahvatom koji se na zgradi provodi, a rezultat je dugotrajne pripreme i dogovora kako na razini Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tako i raznih stručnih povjerenstava i dogovora s predstavnicima Europske komisije. U kuloarima se najavljuje i dentičan uvjet i za obiteljske kuće, što je i sasvim logičan slijed. Upravo je i teško zamisliti da bi ovaj uvjet kod obiteljskih kuća bio drugačije postavljen.

Obzirom da postoji veliki interes građana za zamjenom stolarije kao prvom mjerom, često i jedinom u fokusu interesa zbog nedostatnih financijskih sredstava za cjelovitom obnovom, u prethodnoj analizi smo procjenjivali postignute uštede na obiteljskim kućama podijeljenim u tipične skupine.

Sada ćemo provesti sličnu analizu, a obiteljske kuće koje analiziramo podijelili smo u tri tipične skupine:

1. Prizemnice
2. Kuće s potkrovljem
3. Katnice

 

Kod svakog tipa kuće analizirali smo po 10 kuća te ocjenjivali postignuća toplinskim izoliranjem stropa, vanjskih zidova i promjenom vanjske stolarije, sve u skladu s uvjetima koje je FZOEU postavio za toplinsku zaštitu po pojedinim građevinskim elementima.

Kuće koje se analiziraju su prije obnove imale dotrajalu drvenu stolariju s IZO staklima ili doprozornike s dva obična stakla, vanjske zidove s punim opekama ili šupljim blok opekama debljine 24 cm ili 29 cm bez toplinske izolacije, jednostrano ili dvostrano ožbukane te fert strop (tzv. monta strop)  ili drvene grednike (tzv. štukaturu) bez toplinske izolacije.  Kod kuća s potkrovljem, gotovo su sve imale u stopu (kosom krovu) toplinsku izolaciju od 10 cm mineralne vune tako da se mora upravo o toj činjenici voditi računa.

Međutim, ovaj put smo proračunavali efekte koji se postižu zamjenom vanjske stolarije i toplinskim izoliranjem stropova.

Rezultati su prikazani tablično:

 

Što su pokazali rezultati?

Najmanja ušteda energije, kako relativno, tako i apsolutno se postigla kod obiteljskih kuća s potkrovljem. U uvodu smo naglasili da je tipično za kuće s potkrovljem da kod njih već postoji određena toplinska izolacija i to najčešće u obliku 10 cm mineralne vune. Upravo su zbog toga rezultati koji se postižu kod ovakvih kuća najslabiji. Podsjetimo se da se upravo kod ovog tipa kuće postizala najveća ušteda samo zamjenom vanjske stolarije. Poboljšavanjem toplinske izolacije kosih krovova, gubici su se malo smanjili, ali bez bitnog značaja na ukupni rezultat.

Najbolji relativni rezultati su se postigli kod prizemnica. Pri tome nemojmo zaboraviti da su ovih kuća stropovi upravo one površine korisnog prostora koji ima i kuća u cijelosti. Iako se kod prosječne prizemnice nije postigla ušteda veća od 50 %, obzirom da je prosjek preko 40%, sigurno je da će kod nekih kuća ušteda biti i veća od 50%. U pravilu se to događa kod kuća koje imaju kvadratičan tlocrt te nešto povoljini faktor oblika. Uštedu od 50 % teže je postići kod starijih tipičnih slavonskih kuća koje su izduženog oblika, lošijeg faktora oblika i stropom na koje je položena zemlja kao toplinski izolator. Novije prizemnice u pravilu izgrađene 70- tih i 80-tih godina, mogu ispuniti uvjet od 50% ušteđene energije.

Kod katnica se ne postiže ušteda od 50 % energije zamjenom vanjske stolarije i toplinskim izoliranjem stropa, ali ni tu ne treba biti isključiv. Iako su rijetke, postoje mogućnosti i za postizanje uštede od 50% kod nekih katnica zamjenom vanjske stolarije i toplinskim izoliranjem stropa, što će ovisiti o strukturi građevinskih elemenata preko kojih se gubi toplinska energija.

Primjetno je i da je u svim slučajevima došlo do pomicanja za najmanje jedan energetski razred, odnosno za dva kod prizemnica.

 

Poruka zainteresiranima za zamjenu vanjske stolarije

Ova kratka analiza pokazala je da oni sugrađani koji žele zamijeniti vanjsku stolariju, a nemaju dovoljno financijskih sredstava da uđu u cjelovitu energetsku obnovu kuće ne moraju unaprijed odustati. Postoje mogućnosti kombiniranja s toplinskom izolacijom stropa s čime se može postići i ušteda od preko 50% energije. Pri tome se mora biti svjestan da je upravo toplinsko izoliranje stropa najjeftija i najefikasnija mogućnost smanjenja toplinskih gubitaka, odnosno najpovoljnija mogućnost štednje.

Preostale su i druge mogućnosti kombiniranja radova na energetskoj obnovi, primjerice postavljanje nove toplinsko izolacijske fasade u kombinaciji s toplinskim izoliranjem stropa ili zamjenom vanjske stolarije.

O rezultatima takvih zahvata više ćemo objaviti u slijedećem blogu.

Svi koji imaju bilo kakvih pitanja neka nam se slobodno jave.

 

Natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada koju je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske postavilo je uvjet za dobivanje sufinanciranja postizanje uštede na energiji za grijanje veće od 50%.

Ovaj iznos djeluje prilično visok pa upravo stoga treba provesti jednu kratku analizu iz koje se može zaključiti koliki se uvjeti realno postižu energetskom obnovom pojedinih građevinskih elemenata zgrade. Pri tome se obnova provodi tako da se poštuju uvjeti koje nakon obnove mora zadovoljiti pojedini građevinski element.

Zahvati koji su se primjenili na građevinskim elementima:

1. Zamjena vanjske stolarije novom s U<1,4 W/m2K
2. Toplinsko izoliranje vanjskih zidova s 14 cm EPS-a
3. Toplinsko izoliranje stropa/ravnog krova s 20 cm EPS-a i hidroizolacija
4. Toplinsko izoliranja poda, stropa podruma s 15 cm EPS-a

Koeficijenti toplinske vodljivosti građevinskih elemenata koji se postižu nakon energetske obnove:

1. Vanjska stolarija, U<1,4   W/m2K
2. Vanjski zidovi, U=0,23 W/m2K
3. Strop, U=0,15 W/m2K
4. Pod, U=0,19 W/m2K

Primjer stambene zgrade

• Stambena zgrada izgrađena 1970.
• Prizemlje + 4 kata
• 2 ulaza
• 40 stanova
• Grijanje etažno (riješeno pojedinačno u stanovima, plin)

 

Godišnji troškovi za grijanje

 

Godišnje uštede za zgradu:

Troškovi energetske obnove i izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja:

 

Zaključak

Ova kratka analiza pokazuje da je energetskom obnovom provedenom na svim građevinskim elementima vanjske ovojnice grijanog prostora postignuta proračunska ušteda od gotovo 75 %.

Istina je da se rijetko provodi toplinsko izoliranje poda, ali čak i kada se ono ne bi provelo, postigla bi se ušteda od 61%. Dakle, poruka svima koji žele u proces energetske obnove: relno je postići uštedu i veću od 60%, čak i 70%. Naravno, u tom slučaju moraju se poboljšavati energetska svojstva svih građevinskih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora zgrade.

Posebno treba pogledati ocjenu isplativosti ulaganja koja jasno ukazuje na iznimnu isplativost ulaganja u energetsku obnovu, a poruka je suvlasnicima zgrade: energetska obnova se isplati i bez sufinanciranja, a sva sredstva koja se mogu dodatno osigurati samo su poticaj svima da u proces energetske obnovu hrabro krenu.

Slika 1. Tipična zgrada pogodna za energetsku obnovu

 

 

Slika 2. Obnova pročelja stambene zgrade